Autor: Anđela Vujović
Naučni esej - analiza medijskog dnevnika
Televizija B92 važi za jednu od ozbiljnijih televizija na ovim prostorima, i poznata je po medijskoj inicijativi. Upravo zbog toga sam se odlučila da pratim ovaj medij, da bih vidjela koliko je pažnje posvećeno djeci. Sa druge strane, dnevne novine „Kurir“ su tipični senzacionalistički medij, i zanimalo me kako oni prikazuju djecu. Televiziju sam pratila jednom sedmično, u periodu od 19. septembra do 19. novembra, a novine od 23. novembra do 25. decembra, takođe jednom sedmično.
Prilikom praćenja televizijskog programa, fokusirala sam se na informativni, ali sam pratila i zabavni i edukativni program. Nastojala sam da termin praćenja u ovih sedam dana bude raznolik, kako bi analiza bila sto uspješnija. Tako da sam pratila program i u jutarnjim, i u popodnevnim i u večernjim časovima. Trajanje praćenja je uglavnom 2 do 3 sata.
U ovih sedam dana praćenja televizijskog programa, djeca se pojavljuju 15 puta. Od tih 15, sedam pojavljivanja je u reklamama, tri u seriji, tri u informativnoj emisiji, i dva u emisiji „Dvougao“. Dijete je uvjek objekat, osim u reklamama i serijama, ako se to može uzeti kao subjekat, s obzirom da dijete tu glumi. U informativnim emisijama, djeca se spominju u crnoj hronici, kao žrtve nasilja. Pored toga, spominju se i zbog pandemije svinjskog gripa, kao najugroženiji dio stanovništva.
Reklame u kojima se pojavljuju djeca uglavnom nisu namjenjene samoj djeci. Razumljivo je kada dijete reklamira neki proizvod za djecu, ali kada reklamira hranu za pse, ili detrdžent za pranje tepiha, tu se vidi čista instrumentalizacija djeteta. Prisustvo djece u ovim reklamama iskorišćeno je da izazove simpatije publike. Djeca su prikazana nasmijana, razigrana i bezbrižna.
Što se dnevnih novina „Kurir“ tiče, njih sam pratila pet dana, od ponedeljka do petka. Može se reći da je u dnevnim novinama zastupljenost djece veća nego na televiziji. Za sedam dana na televiziji djeca su spomenuta 15 puta, od čega sedam čine reklame, a za pet dana u novinama 13 puta. Ali moramo uzeti u obzir i vrijeme praćenja, s obzirom na to da je televizija praćena dva do tri sata dnevno, a da su novine praćene u cijelini.
Kao što je već navedeno, djeca su ovim dnevnim novinama spomenuta 13 puta. To su uglavnom bile kratke vijesti, i tek pokoji izvještaj. Što se tiče rubrika, najviše je bilo vijesti iz društva i crne hronike, po pet, dvije u rubrici zabava i jedna zanimljivost.
U rubrici društvo sve vijesti bile su u vezi sa svinjskim gripom i vakcinacijom protiv gripa, ili o početku školskog raspusta. U ovim vijestima djeca se javljaju kao objekti. U vijestima o gripu, oni se usput spominju kao najrizičnija grupa. U crnoj hronici se javljaju djeca kao žrtve nasilja, ili kao akteri, što je slučaj u jednoj vijesti. Tu samo po godinama koje su navedene pored imena možemo zaključiti da je u pitanju dijete. Bile su dvije vijesti i zabave, i to o djeci poznatih i jedna zanimljivost o dječaku iz Velike Britanije sa izvanrednim talentom za slikanje. Moram naglasiti da u novinama nisam naišla ni na jednu fotografiju koja ugrožava prava djeteta, iako je to čest slučaj sa ovim novinama.
Sve u svemu, zaključci su da je vidljivost djece u medijima veoma mala. Da nije u jeku svijetska pandemija i da djeca nisu ugrožena, količina vijesti bi vjerovatno bila još manja. Na žalost velika je zastupljenost djece u crnoj hronici.
Pohvalno je što je u zanimljivostima bila vijest o talentovanom dječaku, ali u pitanju je dječak iz inostranstva. Isto tako bi se moglo pisati o velikom broju naše talentovane djece, čiji uspjesi nisu zanemarljivi.