
Kostimirane zabave, pravljenje lampi od bundeva, gledanje horor filmova i čitanje strašnih priča, neki su od načina da se obeleži praznik na poslednji dan oktobra – Noć veštica. Ovaj praznik naročito je popularan u Sjedinjenim Američkim Državama, gde stanovnici na kostime, piće i hranu potroše tek nešto manje nego za proslavu Božića, a proslavlja se i u Kanadi, Irskoj, Velikoj Britaniji, Japanu, Novom Zelandu, pojedinim delovima Australije. Odnedavnio, na svoj način, obeležava se čak i u našoj zemlji.
Noć veštica je zapravo skraćenica od “All Hallow's Eve” ili “Hallow Eve” (Sveto veče, noć uoči Svih svetih), i stara je više od dve hiljade godina. Kelti, koji su živeli na prostorima današnje Irske, slavili su 1. novembar kao Novu godinu, a veče pred taj praznik slavili su “Samhain”, odakle i datira poreklo.
U Srbiji se taj praznik ne proslavlja, ali su maskenbali za Noć veštica iz godine u godinu sve popularniji i posećeniji. Ne obraćajući mnogo pažnju na pravo poreklo ove večeri, danas se ona koristi kao prilika za decu i odrasle da kreativnošću i izborom kostima zaplaše jedni druge i dobro se provedu. Kada padne mrak, kostimirani mališani idu od vrata do vrata i uzvikuju “nestašluk ili čašćavanje”, nagoveštavajući da će, ukoliko ne dobiju slatkiše, napraviti nered poput bacanja jaja ili brašna na prozore. Neki od najpopularnijih dečijih kostima su princeze, veštice, diznijevi junaci, spajdermeni, pirati, bundeve, zvončice, betmeni, likovi iz “Ratova zvezda” i slični. Često su, i među decom i među odraslima, popularni kostimi vampira, zahvaljujući brojnim novim filmovima i serijama na tu temu.